Prethodnih mjeseci pričale smo o rodno osjetljivom jeziku i diskriminaciji u jeziku i putem jezika, o jezičkim politikama i praksama, a sada objavljujemo PDF izdanje priručnika u kojem su sve te dileme i problemi objašnjene.

Priručnik opisnog naziva Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima prelazi okvire projekta Gender senzitivni jezik u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima koji radimo u okviru FIGAP-programa jer je nemoguće pričati o diskriminaciji u jeziku na osnovu spola/roda a ne dotaći se diskriminacije na drugim osnovama.

Tako u ovom priručniku možete naći odgovore na pitanja kako oslovljavati osobe sa invaliditetom, šta predstavlja skraćenica lgbttiq, koji oblici za imenovanje nekih grupa ljudi nisu za javni i službeni diskurs.

Na ovom linku možete skinuti PDF izdanje priručnika:

http://www.lingvisti.ba/download/f1be4a84-964b-4073-8557-1bd04245b1dc.pdf

Sve o projektu možete naći na stranici:

http://www.lingvisti.ba/sta-radimo/projekti-na-kojima-radimo/gender-senzitivni-jezik

Priručnik su napisale Jasmina Čaušević i Sandra Zlotrg.

Recenzije su napisale doc. dr. Amela Šehović i mr. Đermana Šeta.

U nastavku slijedi izvod iz recenzije profesorice Amele Šehović:

"Rukopis 'Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima' se sastoji od sedam poglavlja, od kojih prvih pet čine teorijski dobro osmišljen prikaz ove problematike u različitim oblastima života, sa uvijek aktuelnim primjerima i, što je još važnije, sa iskazanim kritičkim pristupom ustaljenoj praksi obraćanja/oslovljavanja i imenovanja određenih društvenih grupa (žene, osobe sa invaliditetom, LGBTTIQ osobe), koje se, prema definiciji, smatraju marginaliziranim. Zatim slijedi veoma koristan Rječnik, podijeljen u dva dijela – prvi dio čini rječnik osnovnih pojmova iz ove oblasti, namijenjen svima, a naročito onima koji se prvi put upoznaju s nekim terminima iz ove oblasti. Drugi dio Rječnika sadrži popis leksema koje označavaju određena zanimanja, zvanja, titule, svojstva osoba a date su u muškom i ženskom rodu prema trenutnom stanju u normama bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika. Nije potrebno dodatno naglašavati koliko ovaj dio Rječnika može koristiti svakome ko radi u medijima, obrazovanju i sl., ali općenito bilo kome ko želi poštovati i uvažavati ljudska prava svih osoba. Uz to, inovativni dio drugog dijela Rječnika čini prijedlog autorica o uvođenju još neke lekseme uz već postojeće ukoliko smatraju da postojeća rješenja nisu potpuno zadovoljavajuća, što svjedoči o spremnosti autorica da rješavaju probleme a ne samo da kritikuju postojeće stanje. Na kraju, sedmo poglavlje čini Literatura. Već sam pogled na navedene bibliografske jedinice dovoljno govori o upućenosti autorica u recentne tokove na ovom polju. Brojne su bibliografske jedinice na engleskom jeziku, ali posebnu vrijednost svemu daju tekstovi domaćih autora/ica. Upravo to ukazuje kako na odličnu informiranost autorica, koje nisu dozvolile da im bilo kakve barijere stoje na putu naučne spoznaje, tako i na činjenicu da ova tematika nije strana ni domaćim istraživačima/istraživačicama, što se često svjesno nastoji prikriti.  

Iako bi neka poglavlja mogla biti detaljnije obrađena (naročito treće i četvrto u svjetlu njihove važnosti za savremeno bosanskohercegovačko društvo, u kojem se određene društvene grupe gotovo prešućuju), mora se istaći kako rukopis u cjelini, a naročito u spomenutim poglavljima uvodi teme koje su, barem sa istraživačkog aspekta, potpuno nove u Bosni i Hercegovini. To je svakako velika vrijednost ovoga rukopisa."