Danas, 28. marta u prostorijama Udruženja Lingvisti upriličena je dodjela certifikata za 54 polaznika i polaznica obuke u sklopu prvog dijela projekta Gender senzitivni jezik u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima čime su se lektori i lektorice obavezali/e da u svom radu koriste rodno osjetljiv i politički korektan jezik. Ovim putem Udruženje Lingvisti najavljuje izradu praktičnih smjernica i preporuka o tome kako provoditi rodno osjetljiv i politički korektan jezik kao drugi dio projekta koji Udruženje provodi sa CIPS-om kao partnerom. Projekat se finansira iz sredstava FIGAP programa koji ima za cilj da se u društvu provede Gender akcioni plan. Štampanje i promocija smjernica predviđeni su za kraj maja.

Certifikate su dobili lektori i lektorice koji/e su učestvovali/e na četiri radionice i četiri predavanja o pitanjima rodnih i drugih identiteta, pitanju odnosa politike i jezika, norme i gramatike, otpora i prihvaćenih promjena u jeziku.

Predavanja su imala za cilj predstaviti sve što se uradilo na planu rodno osjetljivog jezika u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Svoja iskustva prenijele su Amela Šehović, docentica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Mislava Bertoša, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Hana Ćopić, magistrica i borkinja za ljudska prava iz Beograda. Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije  imao je čast ugostiti i Svenku Savić, profesoricu emerita iz Novog Sada, pionirku u borbi za ravnopravnost žena na našim prostorima.

Najvažniji zaključci sa rasprava o ovim pitanjima su:

- Sve zakonske pretpostavke ispunjene su da nesmetano možemo provoditi rodno osjetljiv jezik u svim aspektima društva, a prvenstveno u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima.

- Ne postoje prepreke u smislu jezika jer je korištenje mocionih sufiksa gramatički moguće.

- Društvene prepreke mogu i moraju se prevazilaziti stalnim obrazovanjem i podizanjem svijesti svih nas o ravnopravnosti žena i muškaraca kako u društvu tako i u jeziku.

- Rodno osjetljiv jezik u kojem su žene vidjljive, a ne da se podrazumijevaju, dio je šireg koncepta politički korektnog govora koji se mora koristiti u javnoj i službenoj sferi kako bismo smanjili društvenu diskriminaciju manjinskih grupa stanovništva.

Nadamo se da će ove aktivnosti pokrenuti širu raspravu u društvu o potrebi i načinima prevazilaženja diskriminacije u jeziku kako žena tako i svih manjinskih grupacija našeg društva.