U medijima se često piše o lošim prevodima u reklamama, pa čak i u zvaničnim dokumentima. Sjetit ćete se neugodnosti koju je bh. državljanka doživjela u jednom veleposlanstvu kada joj nisu htjeli prihvatiti međunarodni rodni list izdat u BiH. U članku se krivica prebacuje na službenike bh. institucija koji ne poznaju dobro strane jezike.
Često kao krajnji korisnici nekog prevedenog teksta ne razumijemo o čemu se u tekstu radi, ili primjećujemo kako tekst nije prošao lekturu, korekturu i redakturu.[1] Lošem standardu u prevođenju pogoduje i neregulisanost tržišta što omogućava da se prevodi za jako niske cijene, čime se degradira i struka i kvalitet prevoda.
Griješiti je normalno, prirodno, i ne postoji osoba koja ne griješi, ali je ljudski i željeti ispraviti greške, poboljšati sve što bi se moglo poboljšati i izgraditi sistem i standard koji bi pomogao da se greške izbjegnu ili da se dešavaju što rjeđe.
Stoga želim da podijelim svoje dvadesetogodišnje iskustvo i da kažem nešto o izazovima s kojima se odgovorniji prevodioci i prevoditeljice sreću kako bismo raspravu usmjerili ka postizanju nekog konstruktivnog prijedloga rješenja.
Uvriježenost nekih prevoda koji nisu, kolokvijalno rečeno, najadekvatniji predstavlja izazov jer ih rijetko ko dovodi u pitanje. Ne postoji dijalog između institucija i kvalifikovanih i iskusnih prevodilaca i profesora po pitanju preispitivanja i poboljšanja takvih prevoda, koji su i nastali jer institucije nisu angažovale iskusne prevodioce koji poznaju pravila standardnog jezika. Naravno, tamo gdje takva komunikacija postoji, bilo bi najučinkovitije i najprofesionalnije kada bi iskusni prevodioci i profesori najprije stvorili određeni konsenzus u svojim krugovima oko prevoda koje žele predložiti tamo gdje postoje nedoumice. Kako se to kaže, trebali bi “govoriti jednim glasom“.
Primjere prevoda koji se svakako daju poboljšati možemo vidjeti u jelovnicima po ugostiteljskim objektima, na naslovnicama knjiga ili na ulici: “Meet BiH with us“ - “Upoznajte BiH sa nama“; “Do not drink water“ - “Nemojte piti vodu“ (vjerojatno se htjelo reći: “Voda nije za piće“); “Bosnian Cook“ - “Bosanski kuhar“; natpis na Vijećnici...
Prevodi koji zavređuju malo više pažnje su prevodi zvaničnih institucija. Nerijetko i tu nailazimo na razne neadekvatne, doslovne prevode, prevode u kojima se koriste “lažni parovi/prijatelji“,[2] i prevode koji nisu u duhu jezika.
Živorad Kovačević u svojoj knjizi “Lažni prijatelji u engleskom jeziku“ ukazuje ne neke tipične “zamke” doslovnog prevođenja, kao npr. “eventually”, što nije “eventualno”, “at the end of the day” nije “na kraju dana”, “censure” nije “cenzura”, “evidence” nije “evidencija”, “fabric” nije “fabrika” itd.[3]
Na engleskom govornom području jako je neuobičajeno vidjeti ili čuti izraz “police structure“ ili “police structures“, kako se kod nas često prevodi izraz “policijske strukture“. Na engleskom je prirodnije reći samo “police“ ili “law enforcement“.
Iako sumnjam da bi bilo koji iole ozbiljniji prevodilac izraz “nekorektno“ (u smislu “nepošteno“) preveo na engleski kao “incorrect“, korisno ga je pomenuti ovdje kao tipičan primjer “lažnog para“.
Riječ “sektor“ (npr. “Sektoruniformisane policije“) u nekim je tekstovima i na stranicama naših institucija, ili u prevodima nekih prevodilaca prevedena kao “sector“ (npr. “Uniformed Police Sector“ ili “Sector of Uniformed Police“), a neki je uopšte i ne smatraju “lažnim parom“. Moje mišljenje, koje dijelim sa mnogim kolegicama i kolegama, je da riječ “sektor“ ipak predstavlja “lažni par“ engleskoj riječi “sector“ ako govorimo o organizacijskoj jedinici, pa bih stoga radije u tom kontekstu koristio izraze poput “division“, “section“, “department“, što uostalom i jeste prevod naše riječi “sektor“ u mnogim kredibilnim rječnicima. Tako Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik, Vladimira Ivira, Višnje Protege, Marijana Urbanyja, navodi sljedeće: “sektor 1. (dio privrede) sector; 2. (dio poduzeća) section, department, division“. U Rječniku prava Milice Gačić engleska riječ “division“ je, između ostalog, na hrvatskom “sektor“. Pored toga, manje-više svako policijsko tijelo u svijetu, pa tako i u zemljama gdje je engleski zvanični jezik, ima “sektor“ uniformisane policije, koji se u tim zemljama naziva “Uniformed Police Division/Department“, a suštinski se ne razlikuje od organizacijske jedinice u našim policijskim tijelima koju mi zovemo “Sektor uniformisane policije“, pa samim tim nećemo pogriješiti ako “Sektor uniformisane policije“ prevedemo kao “Uniformed Police Division/Department“.
Problem je, međutim, u tome što mnogi prevodioci ne žele u svojim prevodima mijenjati već ustaljenu praksu da se naša riječ “sektor“ (smislu organizacijske jedinice) prevodi kao “sector“, pa se samim tim ta ustaljena praksa pretvorila u standard.
Evo još nekih primjera ustaljenih prevoda o kojima se sigurno može polemizirati, s obzirom na to da se ne poklapaju sa svojim kontekstualnim ekvivalentom u anglofonom svijetu, a često se ne poklapaju ni sa ponuđenim prevodima u kredibilnim rječnicima.
“Cabinet of the Director“ u doslovnom prevodu jeste “Kabinet direktora“, ali je problem u tome što se engleska riječ “cabinet“ u engleskom govornom području zapravo ne koristi u navedenom kontekstu. Engleska riječ “cabinet“ zapravo znači “ministarski savjet/vijeće“[4] tj. “u engleskoj ustavnoj i političkoj teoriji i praksi uže političko i odlučujuće tijelo kolektivno odgovorno za djelovanje britanske vlade. 'Kabinet' se u načelu sastoji od 20 do 25 ministara... 2. Kolokvijalni termin za vladu u parlamentarnom i drugim oblicima ustroja državne vlasti. Ustav RH koristi pojam Vlade, a zakon o vladi i pojam užeg kabineta.“[5]
S obzirom na opis posla jednog “Kabineta direktora/ministra“, čini se adekvatnim ovaj izraz prevesti kao “Office of the Director/Minister“, kako, uostalom, stoji i u “Priručniku za prevođenje pravnih propisa Republike Hrvatske na engleski jezik“, ili kao “Minister's Departmental Staff“, kako predlaže “Englesko-hrvatski rječnik prava“ autorice Milice Gačić i Srpsko-engleski pravni rječnik Branka Vukičevića.
“Book of rules“ je još jedan kod nas prilično prisutan prevod riječi “pravilnik“ koji možemo naći čak i u nekim rječnicima, ali nije u upotrebi u zemljama u kojima je engleski službeni jezik, gdje se u različitim organizacijama i organizacionim kontekstima koriste različiti izrazi, kao što su “rules, policy/policies, procedures, regulations, statute, code“, i sl.
Kad smo kod pravilnika, na našem govornom području nerijetko nailazimo na “systematization/systematisation“ kao prevod za “sistematizaciju“ (radnih mjesta), koji također nećemo naći u zemljama gdje je engleski službeni jezik. Naravno, to ne znači da je “systematization/systematisation“ pogrešan prevod riječi “sistematizacija“ u navedenom kontekstu, ali se svakako ne može reći da je to jedini ispravan prevod. Naprotiv, u praksi je primjetno da mnogi prevodioci i u ovom slučaju prevode “u duhu aktuelnog jezika“, pa tako nailazimo na prevode poput “Job plan“, “Job classification“, i sl., što uostalom opet nalazimo i u rječnicima uglednih lingvistica i lingvista poput Hrvatsko-engleskog poslovno-upravnog rječnika Vladimira Ivira i Englesko-hrvatskog rječnika prava Milice Gačić.
“Politike“ neke organizacije ćemo u nekim prevodima naći kao “politics“, što je još jedan primjer prevođenja baziranog na homonimima. U tom kontekstu adekvatna riječ je “policies“, jer: “Politics predstavlja sam politički proces, nastajanje, izražavanje, sukob i razrešenje ali i posredovanje interesa u jednoj zajednici. U oblast – politics spadaju klasični politički koncepti kao što su moć, konsenzus, legitimnost itd. Termin policy označava politiku kao aktivnost konkretnog odlučivanja u svim oblastima javnog života. Reč je o materijalnoj ili sadržajnoj strani politike, tj. o pretpostavkama, sadržaju i posledicama javnog odlučivanja. U centru pažnje su, dakle, način sprovođenja javnih aktivnosti, rešavanje problema i instrumenti. Stoga policy obuhvata prvenstveno funkcionalnu stranu politike.”[6]
Dalje, riječ “afirmacija“ ne bi trebalo prevoditi kao “affirmation“ jer je to još jedan primjer “lažnog para“.
“Procesuiranje predmeta ratnih zločina“ neki prevodioci prevode kao “processing of war crime cases“. U engleskom govornom području ustaljeno je reći „trying war crime cases“.
Pored tzv. lažnih parova, u nemalom broju prevoda na našem govornom području primjetna je nepravilna upotreba riječi, veznika, fraza i činova. U više navrata nailazio sam na izraz “in written“ kao prevod izraza “pismeno“, “u pisanoj formi“, “napismeno“. Uobičajenije je “in writing“.
Još jedan nepravilan prevod na koji nailazim kod osoba kojima engleski nije maternji jezik je “in charge for“ (“zadužen/nadležan za“), umjesto “in charge of“; ili “in accordance to“, umjesto, kako treba, “in accordance with“. Fraza “suočiti se sa“ doslovno se prevodi kao “facing with“, umjesto “faced with“ ili samo “facing“ (prije imenice).
Katkad ćemo primijetiti “summon“ kao prevod za “sudski poziv“, iako je “summon“ zapravo glagol koji znači “pozvati“, dok se sam sudski poziv na engleskom jeziku kaže “summons“ (u jednini je “summons“, a u množini “summonses“).
Nepravilno je i “in case when“, gdje je prevodilac preveo izraz koji je i na našem jeziku nepravilan (“u slučaju kada“) – a pravilno je “u slučaju da“ ili “kada“, a engleski prevod bio bi “in case“ ili “when“.
“Police official“ je nepravilan prevod našeg izraza “policijski službenik“. Ne kažem da izraz “police official“ ne postoji na engleskom govornom području, ali ako se ponekad (mada iznimno) i pojavi, on ne podrazumijeva isto što i “policijski službenik“ na našem jeziku, jer potonji izraz zapravo znači “policajac“ (“police officer“). “Police official“ bi eventualno moglo podrazumijevati nekog višeg zvaničnika iz policijskih struktura.
U zemljama u kojima je engleski zvanični jezik također ćemo rijetko naići na “competences“ u smislu “nadležnosti“, iako ćemo to naći u nekim rječnicima. Na engleskom govornom području ćemo češće vidjeti izraz “responsibilities“, ili “authority“ i “powers“, ako govorimo o ovlastima. Iako je nekad podrazumijevao i “nadležnost“ (između ostalog), izraz “competence“ danas u zemljama gdje se govori engleski najčešće podrazumijeva sposobnost, ubrojivost, uračunljivost, dok “competency“ (“competencies“ u množini) znači sposobnost, znanje, kompetencija, vještina.
Ovaj i slični izrazi predstavljaju tačku mimoilaženja između onih prevodilaca koji su skloniji koristiti izraze koji su danas u široj upotrebi u zemljama u kojima se govori engleski jezik, s jedne strane, i onih koji su skloniji koristiti neki uvriježeni izraz iz rječnika, pa makar se on i rjeđe koristio na engleskom govornom području, s druge. Ja sam skloniji prvoj opciji (koristiti izraze u širokoj upotrebi u zemljama jezika na koji prevodim ili sa kojeg prevodim, umjesto izraza iz rječnika koji više nije aktuelan). I ovdje je opet internet, tačnije pregled zvaničnih institucija u zemljama na čiji jezik prevodimo, prilično pouzdan izvor i smjernica.
Mogli bismo, naravno, napraviti cijeli spisak ovakvih pojmova.
U svakom slučaju, mnogi prevodioci su taoci sada već ustaljenih prevoda koje niko ne dovodi u pitanje i oko kojih se nikada do sada nije povela neka rasprava među stručnjacima, iskusnim i vještim prevodiocima i profesorima, bar u BiH, koliko mi je poznato.
Ovaj problem se mogao prevazići da su naše institucije prvobitno angažovale kvalifikovane i iskusne prevodioce i profesore, stručnjake na polju jezika i prevođenja, a još bolje više njih, u saradnji sa stručnjacima iz određenih oblasti. Naravno, nikada nije kasno da se ostvari ta dvosmjerna komunikacija između naših institucija i iskusnih prevodilaca i profesora jezika, ili još bolje radnih grupa koje bi mogle revidirati postojeće prevode u našim institucijama i ponuditi odgovarajuća jezička rješenja.
Jedan od onih uobičajenih izazova sa kojim se suočavaju prevodioci je i dilema da li se u prevođenju nekih pojmova držati doslovnih prevoda ili koristiti izraze koji se u engleskom govornom području koriste za iste ili slične organizacione jedinice i institucije.
Takav primjer predstavlja i pojam “unutarnji/unutrašnji poslovi“. Doslovni prevod bi glasio “internal affairs“ i on je zaista u širokoj upotrebi na području bivše Jugoslavije. Problem je, međutim, što u zemljama u kojima je engleski zvanični jezik izraz “internal affairs“ zapravo podrazumijeva “unutarnju/unutrašnju kontrolu“, pa bi upotreba ovog izraza u smislu “unutrašnjih poslova“ kod izvornog govornika engleskog jezika mogla stvoriti konfuziju, jer se za “unutarnje poslove“ u tim zemljama koristi izraz “Home Affairs“. Neki su jezikoslovci i prevodioci pribjegli izrazu “Interior Affairs“, no općenito ne postoji neki usaglašeni standard. Postoji i mišljenje po kojem bi trebalo zadržati prevod “internal affairs“ jer je to zapravo stvarni naziv institucije na našem jeziku, uprkos tome što ima drugo značenje u engleskom govornom području.
Još jedan izraz koji ima različita tumačenja i različite prevode je “uprava“, koji se prevodi kao “administration“, “authority“, “directorate“ itd. Ni ovdje ne postoji usaglašen standard u prevodu. Međutim, kao smjernica svakako opet može poslužiti neki strukovni rječnik ili glosar poput “Priručnika za prevođenje pravnih propisa Republike Hrvatske na engleski jezik“, u kojem je “uprava“ (u ministarstvu) prevedena kao “directorate“.
Izraz koji je u također u upotrebi u regionu, a koji može imati više značenja i u zemljama gdje je engleski zvanični jezik, kao i u našem govornom području je “zloupotreba/zlouporaba droga“. U doslovnom prevodu na engleski to bi bilo “abuse of drugs“ ili “drug abuse“. Ovaj izraz, u zemljama u kojima je engleski službeni jezik, između ostalog se može definisati i u medicinskom i u pravno-kriminalističkom kontekstu. U medicinskom kontekstu, “zloupotreba/zlouporaba droga“ (engl. drug abuse) podrazumijeva “primjenu lijeka u kojem korisnik konzumira tvar u količini ili na način koji je štetan za njega ili za druge, te predstavlja poremećaj uzrokovan korištenjem određenih supstanci.“[7]
S druge strane, definicija “zloupotrebe droga“ u pravnom kontekstu, npr. u zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, nešto je drugačija i šira od one striktno medicinske, te podrazumijeva “uzgoj biljke iz koje se može dobiti opojna droga, posjedovanje sredstva za proizvodnju opojne droge te proizvodnja, promet i posjedovanje opojne droge, psihotropne supstance, biljke ili dijela biljke iz koje se može dobiti opojna droga ili prekursora protivno odredbama ovog zakona, kao i upotreba opojne droge van terapeutskih indikacija, u prekomjernim dozama ili tokom vremena koje nije obuhvaćeno terapijom”. Ono što je ovdje bitno za prevodioca je sljedeće. Izraz “zloupotreba/zlouporaba droga“ se na bosanskom, hrvatskom, crnogorskom i srpskom jeziku upotrebljava i u medicinskom i u pravno-kriminalističkom kontekstu. S druge strane, izraz “drug abuse“ se u engleskom govornom području koristi uglavnom u onom medicinskom kontekstu, dok se za pravno-kriminalistički kontekst koriste razni drugi izrazi, tj. konkretni izrazi za konkretan oblik zloupotrebe droga u smislu nelegalnog posjedovanja i trgovine određenim supstancama, kao npr. “drug traficking“, “drug possesion“ (posjedovanje), “drug production“ (proizvodnja) itd. U engleskom govornom području rijetko se u navedenom pravno-kriminalističkom kontekstu koristi jedan izraz koji bi pokrio različite oblike i definicije “zloupotreba droga“, za razliku od našeg regiona.
Uspostavljanje javnog reda i mira se ponekad prevodi kao “re-establish public order and peace“, iako se u zemljama u kojima je engleski zvanični jezik koristi izraz “restore“ (public order and peace).
Treći, stvaran ali prilično zanemaren izazov odgovornijim prevodiocima predstavljaju i oni kompleksni tekstovi i kompleksno i nepravilno izražavanje u dokumentima institucija na našem jeziku, što stvara poteškoće i krajnjim korisnicima teksta. Ovdje neću navoditi konkretne primjere jer ih čitaoci mogu lako prepoznati sami.
Četvrti izazov za odgovorne prevodioce predstavljaju miljei u kojima nema dijaloga i razmjene mišljenja između prevodilaca i ostalih zaposlenika, ili među samim prevodiocima (često pod izlikom da “nema vremena za to“), kao i sredine gdje se mišljenja i prijedlozi iskusnih prevodilaca ne uvažavaju ili se dovode u pitanje postupkom “argumentacije sa pozicije hijerarhijski višeg ili agresivnijeg/nametljivijeg sugovornika“. U takvim organizacijama se može desiti da nadređeni insistiraju da se prevodilac ne drži svog prevoda, nastalog na osnovu iskustva i detaljnijeg istraživanja u literaturi, rječnicima i internetu, nego da pojmove, riječi ili rečenice prevodi doslovno, što odgovorne i profesionalne prevodioce i lektore dovodi u nezahvalnu situaciju.
Rješenje je, naravno, uspostavljanje moderne tj. timski orijentisane organizacije, u kojoj se uvažava dijalog i profesija.
Iako na raspolaganju imamo smjernice, poput navedenih rječnika i priručnika za prevođenje pravnih propisa, iako smo prepoznali potrebu za moderniziranjem organizacija (u smislu kvalitetnijeg komuniciranja, odnosa i timskog rada), i dalje ne postoji inicijativa za standardizaciju prevoda ili bar standardizaciju određene stručne terminologije, niti postoji praksa konsultovanja sa iskusnim i odgovornim prevodiocima i lektorima.
Problem, dakle, nije primarno u tome koliko službenici poznaju ili ne poznaju jezike. Problem je u birokratiji koja ne trpi promjene i kojoj je ustaljenosti inercija princip po kojem se radi. Promjena, međutim, podrazumijeva daleko veći nivo dvosmjerne komunikacije i saradnje.
Saradnja “u struci“, za koju smatram da je nedovoljna, a koja bi uveliko olakšala rad odgovornijim prevodiocima, podrazumijevala bi češću komunikaciju među prevodiocima. Nažalost, u praksi se to jako rijetko dešava.
Konkretni prijedlozi
Ono što se nekako logično nameće kao rješenje za navedene izazove jeste uspostavljanje radnih grupa koje bi činili iskusni sudski tumači, profesori jezika i stručnjaci, koji bi timski proizveli glosar termina i pojmova u nekoliko stručnih oblasti (kakvi su npr. „Priručnik za prevođenje pravnih akata EU“, ili „Priručnik za prevođenje pravnih propisa Republike Hrvatske“), a koji bi potom sve institucije u BiH bile saglasne koristiti. Iste te radne grupe unutar samih institucija ili van njih (kao samostalna tijela) bi također predstavljali referentnu tačku za rješavanje prevodilačkih nedoumica. Također, svi sudski tumači bi mogli koristiti iste formulare i urneke dokumenata kao što su rodni listovi, diplome itd., umjesto da svi prevode po svom nahođenju. Sve institucije bi mogle koristiti iste međunarodne vjenčane, rodne itd. listove, umjesto da svaki kanton ima drugačiji prevod termina koji se samo na jedan način mogu prevesti.
Standardizacija u svakoj oblasti, pa i u prevodilačkoj, odraz je ozbiljnosti institucija i struke, tj. spremnosti na dvosmjernu komunikaciju na relaciji institucija–stručni timovi (sastavljeni od iskusnih prevodilaca i profesora).
U konačnici, uspostavljanje modernog modela organizacije, onog zasnovanog na kvalitetnom komuniciranju i odnosima, tj. uzajamnom uvažavanju i istinski timskom radu je neophodan korak ne samo u evoluciji kvaliteta organizacija, proizvoda i usluga, nego i kvaliteta življenja općenito.
U međuvremenu, onim odgovornijim prevodiocima ostaje da se u prevodima oslone na internet (konkretnije, zvanične institucije i organizacije zemalja na čiji jezik prevode ili sa čijeg jezika prevode), kredibilne rječnike (više njih), te da se konsultuju sa izvornim govornicima, a sve u skladu sa datim kontekstom.
[1] Lektura je pravopisno i jezično ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa te davanje savjeta autoru. Korektura je ispravljanje grešaka u tiskarskom slogu. Redaktura je priređivanje (ispravljanje, dotjerivanje) rukopisa za objavljivanje. (Izvor: http://hjp.znanje.hr)
[2] "Lažni prijatelji su parovi reči ili grafema u dva jezika koja izgledaju ili zvuče isto (ili slično), ali imaju različito značenje. Lažni prijatelji predstavljaju veliki problem ljudima koji tek savladavaju strani jezik i usvajaju njegove reči, a zatim, predstavljaju problem i u sporazumevanju i komunikaciji." (https://sr.wikipedia.org/wiki/Лажни_пријатељи).
[3] Kovačević, Živorad.Lažni prijatelji u engleskom jeziku. Dostupno na:
http://www.delfi.rs/knjige/3698_lazni_prijatelji_u_engleskom_jeziku_knjiga_delfi_knjizare.html
[4] Vukičević, Branko. Pravni rečnik: Englesko-srpski
[5] Pravni leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
[6] Izvor: http://gogol.rs/pdf/Prakticne%20politike_ciklus.pdf
[7] Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Substance_abuse
Comments